 |
|
Prema državnom ustroju Bosne i Hercegovine, općina Čiitluk nalazi se u županiji
br. 7, Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu, u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Osnovana je 1955. godine, a sjedište joj je u Čitluku. Ima svoju
zastavu i grb.
Grb i zastava općine Čitluk
Grb općine Čitluk sastoji se od štita, gotičkog oblika kakav je bio u Europi u vrijeme
prvoga pisanog spomena Brotnja iz 1306/07. godine, a koji se čuva u Povijesnom
arhivu u Dubrovniku.
Štit je vodoravno podijeljen u dva jednaka dijela i na plavoj podlozi je srebrni križ
latinskog oblika na trodijelnom postolju. S jedne i druge strane križa je stabljika
broć, zelene boje, sa stiliziranim srebrnim cvjetovima. U donjem dijelu štita su
povijesne boje hrvatskog naroda: tri crvene i dvije i dvije srebrne grede.
Zastava općine Čitluk je zlatne boje, a u sredini joj se nalazi grb.  Prvi povijesni spomen
Područje današnje općine Čitluk, odnosno
Brotnja, prvi put u povijesti spominje se,
kako smo već kazali, 1306/07. godine u
trgovačkim odnosima s Dubrovnikom.
Taj do sada pronađeni najstariji nadnevak
nađen je u dubrovačkom Povijesnom
arhivu, što nas upućuje na to da je
Brotnjo u to doba bilo povezano s tim
primorskim gradom još u srednjem vijeku.
Na ovom području do današnjih dana
sačuvan je veći broj ilirskih gomila i
gradina, rimskih hramova, ostataka
antičke i rimske kulturne baštine, srednjovjekovnih, starohrvatskih crkvenih
zgarišta, starih turskih kula, bezbroj vrlo različitih stećaka, tih “kamenih spavača“,
koji svjedoče o bogatom, burnom i umjetnički nadahnutom životu na ovom
području. To su, uglavnom, najkraće rečeno na neki način obilježja prošlosti Brotnja.
U Brotnju je sačuvan veliki broj ilirskih gradina, a najpoznatije su u Hamzićima,
Gradnićima i Krehin Gradcu. U tim prapovijesnim spomenicima pronađeni su grobovi,
oružje, te razne vrste nakita, keramičkog posuđa i oruđa.
Osim Ilira, na području Brotnja živjeli su i Kelti u 4. i 3. stoljeću prije Krista. Na ovim
područjima i Grci su imali značajnog utjecaja. Osim Grka, i Rimljanima su bili
zanimljiva ova područja istočne obale Jadranskog mora, a njihovim dolaskom u ove
krajeve opadao je utjecaj grčke kulture.
Za vrijeme Rimljana u ovim krajevima, Brotnjo je teritorijalno pripadalo rimskoj
provinciji Dalmaciji. Ostatci rimske materijalne kulture još su vidljivi u mnogim
naseljenim mjestima Brotnja i to u Čerinu, Čitluku, Krehin Gradcu, Tepčićima, Biletići
Polju…
Na ovim lokalitetima pronađen je rimski novac, rani ostatci graditeljske arhitekture,
kameni spomenici, rimski crijep, keramika, razne alatke, nakit i oruđe.
Slavenska plemena, u vrijeme velike seobe naroda, dolaze u ove krajeve od 597.
godine, a najintenzivnije naseljavanje zbilo se u VI. i VII. Stoljeću poslije Krista.
Župa Brotnjo, u to doba, pripadala je pokrajini Zahumlje, odnosno zapadnom Humu,
koji se prostirao na sjeveru do Ivan planine, na jugu do Trebinja i Dubrovačkog
primorja, a na istoku je graničio sa župom Gacko, te na zapadu do Imotskog i
Kočerina.
Srednjovjekovno Broćno (kasnije se udomaćilo ime Brotnjo) stalno se nalazilo u
sastavu Humske zemlje..
Zemljopisne odrednice
Južno od Mostara, dolinom rijeke Neretve, na petnaestome kilometru s desne
strane kanjona rijeke Neretve uzdiže se visoravan Brotnjo. Područje visoravni
Brotnjo, uglavnom se poklapa s područjem općine Čitluk, koje na sjeveru doseže
do uzvišenja planine Trtle, na jugu do Male i Velike Crnice, istočno je određena
dijelom rijeke Neretve, a na zapadu i jugozapadu krajnja sela su Hamzići,
Mostarsko Cerno i Miletina. Nadmorska visina Brotnja iznosi od 225 do 582 metara.
Površina općine zauzima 181 km. četvornih metara, a po najnovijim procjenama u
općini živi oko 17.500 stanovnika, i 99% su Hrvati-katolici. Općinsko središte —
grad Čitluk, ima oko 5.000 stanovnika. Uz općinsko središte Čitluk, ovoj općini,
koja je u sastavu Hercegovačko-neretvanske županike/kantona, pripadaju
naseljena mjesta: Bijakovići, Biletići, Biletići Polje, Blizanci, Blatnica, Dobro Selo,
Čalići, Čerin, Dragićina, Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Donji Veliki
Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići,
Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Služanj, Tepčići i Vionica.
Brotnjo je zemljopisno smješteno u zapadnoj Hercegovini. Poznato je da su
granice srednjovjekovne župe Brotnjo, odnosno Broćno, kako se tada župa
nazivala, bile mnogo šire od današnjih granica.
Prema najnovijim istraživanjima, ime Brotnjo potječe od biljke broć (Rubia
Tinetorum), kojom se u srednjem vijeku u Brotnju bojilo sukno (platno).
Ta biljka karakteristična za ovo podneblje Brotnja nalazi se u grbu općine Čitluk.
Općinsko središte, grad Čitluk, administrativno je sjedište općine i nalazi se na
pogodnom zemljopisnom području, u središtu Brotnja, na raskrižju prometnica
prema Mostaru, Ljubuškom, Čapljini Međugorju i Širokom Brijegu.
 |
 |
Gospodarstvo u općini Čitluk temelji se prvenstveno na razvoju turizma, trgovine,
poljoprivredne, uslužne i prerađivačke industrije. U razdoblju prije Domovinskoga
rata, odnosno do devedesetih godina prošlog stoljeća, gospodarstvo u općini Čitluk
činilo je 13 društvenih poduzeća u državnom vlasništvu, koja su se bavila,
uglavnom, prerađivačkom industrijom, zatim trgovinom, uslugama, te
poljoprivrednom proizvodnjom. Od poljoprivredne proizvodnje uzgoj duhana, te
vinogradarstvo i vinarstvo bili su glavna zanimanja velikoga broja kućanstava u
Brotnju.
U razdoblju nakon Domovinskoga rata od 13 društvenim poduzeća svoj su rad sveli
na minimalne aktivnost, a neka poduzeća potpuno su prestala poslovati.
Dogodilo se to zbog raznih nepovoljnih okolnosti, zbog ratnih događanja, raspada
bivše države i pokidanih gospodraskih tijekova, kao i zbog novonastalih uvjeta
privređivanja. U većini tih poduzeća u tijeku i nakon Domovinskaga rata završen je
proces privatizacije i to u velikoj većini slučajeva upisom vrijednosnih
papira-certifikata.
Imajući u vidu teško ratno i poratno okružje za razvoj gospodarstva, Općinsko
vijeće Čitluk još je prije 10 godina zauzelo stav da treba napraviti iskorak u
gospodarskoj politici općine Čitluk i pokrenuti gospodarski razvoj. Tako je općinsko
vijeće Čitluk odlučilo prednost i poticaj dati privatnoj inicijativi i pomoći razvoju malih
i srednji privatnih poduzeća. S tom nakanom pristupilo se formiranju gospodarskih
zona na tri lokaliteta i to: gospodarska zona Međugorje - Tromeđa, gospodarska
zona Blizne gomile i gospodarska zona u Blizancima. Na tim lokalitetima niknula su
u vrlo kratkom vremenu mnoga privatna poduzeća s proizvođačkim kapacitetima,
trgovinama na veliko i malo, uslužnim djelatnostima, tako da danas spomenute
gospodarske zone čine okosnicu cjelokupnog gospodarstva u općini Čitluk. Osim
toga, vrlo je važno napomenuti da na tim gospodarskim zonama postoji mogućnost
daljnjeg širenja i osnivanja novih poduzeća. Povoljna okolnost je i u tomu što je u
ovim gospodarskim zonama izgrađena cjelokupna građevinska i komunalna
infrastruktura: cesta, voda, struja, telefon.
U budućem razdoblju u razvoju gospodarstva namjerava se veliku pozornost
posvetiti razvoju turizma, s obzirom na to da je u Međugorju svjetski poznato
hodočasničko-turističko središte, zatim razvoju poljoprivredne proizvodnje, a
posebno razvoju vinogradarstva i vinarstva za što postoje svi potrebiti preduvjeti.
Jedno je sigurno: vinogradarstvo je jedna od najstarijih djelatnosti broćanskog
kraja, jer se ovdje vino proizvodilo i u doba Rimskog carstva, o čemu svjedoče i
ostatci raznih arheoloških iskopina nađenih u ovome kraju. A o kvaliteti broćanskih
sorti vina najbolje govore mnogobrojne medalje koje su njegovi proizvođači
osvajali na raznim manifestacijama širom svijeta.
Nekoliko je ustanova koje promiču kulturni život u općini Čitluk: osnovne škole u
Čitluku, Čerinu i Bijakovićima-Međugorju te Srednja škola dr. fra Slavka Barbarića u
Čitluku, koje po prirodi svoga posla kulturni život u školama organiziraju raznim
školskim priredbama, proslavama i manifestacijama, a tu su još: župne crkve, te
državne institucije i razne udruge zadužene za osmišljavanje kulturnog života na
razini općine Čitluk.
Školske sekcija i dramske družine u njima organiziraju razna kulturna događanja u
školi i izvan nje, a najčešće su to prigodne proslave ili manifestacije za Dan škole,
Dan općine, kao i druge manifestacije na razini općine Čitluk.
Župni uredi, također, daju ogroman doprinos širenju kulturnog ozračja u Čitluku i
to izdavanjem prigodnih publikacija i brošura, priređivanjem izložbi naših poznatih
umjetnika, prezentacijom novih knjiga po župama broćanskog dekanata.
U posljednjih nekoliko godina svojim kulturnim angažiranjem isticali su se svi župni
uredi u Brotnju, promičući kulturu i obogaćujući pučanstvo dostignućima iz njezina
svijeta, kao i iz znanosti i umjetnosti, sudjelujući i sami u kreiranju kulturnih
događanja u svojim sredinama.
Od državnih institucija i drugih organizacija zaduženih za promicanje kulturnoga
života treba istaknuti vrlo plodnu aktivnost Kulturno-informativnog centra (KIC-a)
Čitluk, Matice hrvatske (MH), Ogranak Čitluk, te Udruge Cvit iz Međugorja.
KIC Čitluk aktivan je u svim kulturnim događajima u općini. Ova ustanova
angažirana je za osmišljavanje i prezentiranje svih kulturnih manifestacija na razini
općine Čitluk; onih u prigodi svih općinskih proslava, kao i svih drugih kulturnih
priredbi – kako za školsku mladež, tako i za svekoliko pučanstvo. U sklopu KIC-a
djeluje i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo (HKD) "Brotnjo", te mažoretkinje iz
Međugorja. Ova društva njeguju izvornu hercegovačku kulturnu tradiciju i vrlo
često gostuju u BiH i izvan nje, ali i ugošćuju razne KUD-ove iz BiH i Republike
Hrvatske.
MH, Ogranak Čitluk, također je veoma angažirana u svekolikom kulturnom životu
ove općine. Ona se vrlo uspješno bavi i izdavačkom djelatnošću, organiziranjem
raznih likovnih izložbi, te radom s osnovnoškolskom i srednjoškolskom mladeži.
Na izdavačkoj aktivnosti MH iz Čitluka mogu pozavidjeti i mnogo veće i gospodarski
razvijenije sredine.
Kulturno-informativni centar iz Čitluka, Udruga građana Cvit Međugorje i MH iz
Čitluka, za svoju su plodnu kulturnu aktivnost više puta nagrađivani i prestižnim
državnim nagradama i raznim drugim javnim priznanjima.
 Športske aktivnosti na području općine
Čitluk (Brotnja) mogu se pratiti od
šezdesetih godina prošloga stoljeća, s
obzirom na to da je općina Čitluk
utemeljena 1956. godine.
Danas u Čitluku djeluje nekoliko klubova,
koji se natječu od prvih do regionalnih
liga na razini Bosne i Hercegovine i koji,
uglavnom, zadovoljavaju potrebe mladih
za bavljenje športom. To su: Nogometni
klub (NK) “Brotnjo”, Hrvatski košarkaški
klub (HKK) “Brotnjo”, Ženski hercegovački
košarkaški klub (ŽHKK) “Brotnjo 94”,
Karate klub (KK) “Hercegovac”, Rukometni klub (RK) “Međugorje”, Kuglački klub (KK)
“Međugorje-Brotnjo Čitluk” i Teniski klub (TK) «Međugorje».
Športski objekti
Na području općine Čitluk posljednjih su godina izgrađeni značajni športski objekti,
koji mogu zadovoljiti potrebe športaša. Izgrađen je veoma kvalitetan nogometni
stadion «Bare» u Čitluku, koji može primiti 5.000 gledatelja. Športska dvorana u
Čitluku zadovoljava potrebe športova koji se održavaju u zatvorenom prostoru.
Tu su, također, malonogometni tereni po selima i mjesnim zajednicama. Izgrađene
su i školske športske dvorane u Čitluku i Čerinu. Napokon, tu su športski tereni i
objekti športsko-rekreacijskog centra Circle Internacional u Međugorju; športski
objekti koji zadovoljavaju najstrože svjetske standarde i koji mogu zadovoljiti
potrebe vrhunskih športaša. U ovim objektima pripreme obavljaju mnogi športski
klubovi iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Turizam se u općini Čitluk razvio koncem 20. stoljeća, a njegov nagli uspon povezan
je s Gospinim ukazanjem u Međugorju, na Podbrdu – brdu ukazanja. Tako se u
Međugorju 24. lipnja 1981., prema svjedočenju šestero djece, u selu Bijakovićima,
koje pripada župi Međugorje, na uzvisini iznad sela, na Podbrdu, ukazala Blažena
Djevica Marija. Od toga dana Međugorje postaje jedno od najposjećenijih
marijanskih svetišta u svijetu. Kako svjedoče djeca – vidioci, od toga dana do
danas Gospa im se ukazuje svakodnevno, pozivajući cijeli svijet na mir i obraćenje.
Glavne Gospine poruke u Međugorju su: mir, vjera, obraćenje, molitva i post.
Gospa, Kraljica Mira, kako se djeci predstavila, od 1. ožujka 1984. svakoga četvrtka
daje posebne poruke za međugorsku župu i hodočasnike. Od 25. svibnja 1987.
Gospa svoje poruke daje svakoga 25. u mjesecu preko vidjelice Marije Pavlović -
Lunetti.
Turizam u općini Čitluk ima stalnu krivulju rasta od Gospinih ukazanja u Međugorju
1981. godine. Međugorje posjećuju ljudi iz čitavoga svijeta i to tijekom cijele god.
Turizam je, uglavnom, vjerskog ili hodočasničkog karaktera.
Računa se da je do danas Međugorje posjetilo više od 30 milijuna ljudi. Svetište
Kraljice Mira u Međugorju samo je u prošloj, 2003., godini posjetilo, uz
mnogobrojne hodočasnike, poznatije javne i kulturne djelatnike iz cijeloga svijeta,
neke državnike, veleposlanike mnogih država sa svih kontinenata, i 12 biskupa iz
Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Afrike i Oceanije. Stoga se za Međugorje
slobodno može reći da je to svjetsko molitveno središte i glavni grad molitve.
MEĐUGORJE
Župu Međugorje čine sela: Međugorje, Bijakovići, Miletina, Šurmanci i Vionica.
Župa se prvi put spominje 1599., kao samostalna župa, a sadašnja je utemeljena
1892. godine i posvećena je sv. Jakovu. Prva crkva sagrađena je 1897. godine,
ali je zbog trusnog tla ubrzo postala neuporabljiva. Nova crkva – danas središte
molitvenog okupljanja – izgrađena je 1969. godine. |
|
