POLOŽAJ
Općina Grude se nalazi u zapadnom dijelu južne Hercegovine, u ZHŽ, u Federaciji
BiH. Općina Grude je jedna od četiri općine u Županiji zapadnohercegovačkoj. Ista
leži na paraleli 43 stupnja, 22 minute i 6,83 sekunde sjeverne širine i meridijana 17
stupnjeva, 25 minuta i 12 sekundi istočne dužine zapadne Hercegovine.
Površina općine iznosi 221 km2. Općina graniči sa općinom Ljubuški, Široki Brijeg,
Posušje i sa Republikom Hrvatskom (granični prijelaz Gorica). Udaljenost od velikih
centara iznosi: 40 km od Mostara i 100 km od Splita u RH.
RELJEF I GRAĐA
Općina Grude je integrirana oko Grudskog polja. Ima sve karakteristike relativno
zatvorene kraške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor
na nju imaju vrlo malo utjecaja.
U morfološkom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to:
sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko
590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim prema jugoistoku
se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se
jugoistočni okvir završava sa dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje
(selo) Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom
dijelu ruba grudskog polja je 622 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja
kreće se od 260 do 330 metara nadmorske visine.
Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Grudskog polja zbog
osnovnog geološkog suptrarta (krečnjaci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok
na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i
ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena
nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih krečnjaka. Zbog
toga se na sjeverno istočnom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagađenih
zona kraška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori.
- Vrela: Grudsko vrelo
- Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića
ponor.
Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja
Vitroša i sjeveroistočnom rubu Bekijskog polja ima povoljne prostorne uvjete
urbanog razvoja.
PROMETNA POVEZANOST
Općina Grude je sa okruženjem povezana cestovnom mrežom. Grude su centralno
i jedino naselje gradskog karaktera općine Grude, formirano na raskrižju dvaju
magistralnih pravaca Split-Mostar i Slavonski Brod - Ploče, koji neposredno
povezuju Grude s Imotskim, Posušjem, Širokim Brijegom i Ljubuškim.
Kroz Grude prolazi magistralna cesta M-6 Grude - Ljubuški - Čapljina - Hrvatska.
Postoje tri regionalne ceste i to:
- Regionalna cesta R 420 Grude - Privalj - Široki Brijeg - Mostar
- Regionalna cesta R 421 Sovići-Klobuk
- Novoizgrađena regionalna cesta Grude-Posušje
Isto tako na području općine se nalazi 12 lokalnih cesta dok su ostale ceste
svrstane u kategoriju nekategoriziranih cesta. Sve ovo govori da je općina dobro
povezana sa susjednim općinama. Međutim položaj prije svega magistralne ceste
M-6 na području Gruda stvara velike teškoće, jer ista dijelom prolazi kroz samo
središte grada i naseljena mjesta Sovići, Gorica na kome se obavlja sav tranzitni i
lokalni promet. S toga se počela graditi zaobilaznica Jamine - Prispa koja će
rasteretiti dio prometa koji ide prema Ljubuškom.
Udaljenost od susjednih centara iznosi:
18 km - Široki Brijeg,
18 km - Ljubuški,
15 km – Posušje.
KLIMA
Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna
godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine
nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 - 330 m) i
neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja
sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine. Raspored
padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm,
srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja
(razvoja biljaka) vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje.
Tokom godine nema negativnih temperatura zraka, a vegetacijski period traje od
kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca (srednja temperatura
prosinca iznosi 5,5°C. Temperature ispod 0°C javljaju se u prosincu do početka
travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja.
Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve i
sa primorja i sjeverni (bura) iz sjeverno kontinentalnog zaleđa. Tokom godine je
više vedrih nego oblačnih dana, pa se sa ogromnim brojem sati javlja insolacija
(4000 stupnja temperaturnih suma). To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih
kultura, što je značajno za individualna domaćinstva.
VODE
Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema
stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni
tokovi su u dnu Imotsko – Grudskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrlike,
koja ponire u neposrednoj blizini Drinovaca.
Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime u
Mlade, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu. Tu je izrađena HE Peć Mlini koja je od
velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se još jedna
prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu sa
podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m,
a dubina 47 m.
BILJNI POKROV
Na području općine biljni pokrov čine poljoprivredno i šumsko zemljište. Na
poljoprivredno zemljište otpada prostor veličine 11.210 ha. Pod šumskim
zemljištem je površine cca 10.270 ha. Šume su uglavnom degradirane. Pod pravim
šumama, ali niskim je površina od cca 5.194 ha. Drvna masa u šumama iznosi
cca 26.000 m3, što je izrazito nisko.
EKOLOGIJA
Općina Grude ima zdravu i ekološki očuvanu prirodnu sredinu. Nema većih
zagađivača. U trendu je razvoj proizvodnje, ali bitno ne utječu na ekologiju jer se
radi o ekološko prihvatljivim projektima. Najveći problem je očuvanje ekologije
vode, a posebno vode za piće, jer je voda za piće općine ugrožena vodotocima iz
Posušja koji su u prvoj zaštitnoj zoni izvorišta Grudskog vrela.
Potencijalni, ali bitno manji industrijski izvori zagađenja su:
- tvornica za proizvodnju svijeća "Lumen", locirana u blizini kanala Grudsko vrilo,
- tvornica za proizvodnju sladoleda "Kamenko", locirana u blizini Drinovačke crkve
u Središtu,
- Grudska pivovara "Uniline" Grude, koja se nalazi u Grudama - Prispa,
- Tvornica papira "Violeta" koja se nalazi u Grudama – Prispa.
Od ostalih zagađivača vode na području općine su:
- poljoprivredna proizvodnja koju prati upotreba umjetnih gnojiva i zaštitnih
sredstava,
- otpadne vode naselja (septičke jame, štale i svinjci),
- otpadne vode iz mehaničkih radionica,
- oborinske vode s prometnica,
- divlja odlagališta otpada kojih ima po cijeloj općini.
Biljni i životinjski svijet na području općine Grude nije posebno istraživan. Međutim,
zastupljene su vrste karakteristične za submediteransko kraško područje.
Od divljači na području općine prisutni su zec, divlja svinja, lisica, kuna, zlatica,
kuna bjelica, fazan, prepelica, jarebica, liske, te divlje patke i guske, kao i vuk i
jazavac.
DEMOGRAFSKA SLIKA
Općina Grude prema broju stanovnika spada među srednje općine regije u
Hercegovine, a po gustoći naseljenosti spada među rjeđe naseljene općine
Hercegovine.
GOSPODARSTVO
Možemo reći da Grude proživljavaju određenu gospodarsku renesansu.
Gospodarstvo Gruda doživjelo je nagli uzlet u ratnom i poratnom periodu.
Poslovično okretni i radišni ljudi ovoga kraja u kratkom su periodu od 1990. do
2000. godine zamijenili stari način razmišljanja novim - planiranu ekonomiju
zamijenila je tržišna ekonomija - u kojoj su se tvrtke s ovoga područja brzo snašle.
Danas se Grude mogu ponositi i trgovačkim i uslužnim i proizvodnim sektorima
privrede. Spomenimo Violetu, Grafotisak, Prodex, Eronet, Bilo Trade, Antonio Trade,
Lumen, Zrinjski i druge uspješne tvrtke s područja grudske općine.
KULTURA
Kultura je na ovim okrutnim i nemilosrdnim prostorima uvijek nekako bivala
zagušena elementarnom borbom za opstanak i puko preživljavanje. Pa ipak, ovi
krajevi iznjedriše jednu takvu poetsku veličinu kao što je primjerice Antun Branko
Šimić - jedan od najvećih i najznamenitijih hrvatskih pjesnika uopće. Ne treba
dakako zaboraviti ni njegova brata Stanislava, koji je opet dao znatan doprinos
izgradnji književne kritičke misli.
Nisu braća Šimić jedini stjegonoše kulture ponikli iz ovoga tvrdoga i okrutnoga
kamenjara - tu su još i fra Andrija Glavaš, biskup Buconjić i drugi. Mi ćemo, onoliko
koliko nam to prilike dopuštaju, pokušati prenijeti na web znatniji dio naše kulturne
baštine, kako bi se očuvala, ali i kako bi u svakom trenutku bila dostupna bilo kome
u svijetu.
POVIJEST
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim
vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima,
pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno
da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi,
kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija
vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.
Na ovoj slici prikazani su neki od artefakata pronađenih
u gradinama i gomilama s ovoga područja. U kasnijim,
već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa
nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je
povezivala dva velika antička trgovačka središta -
Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna
arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju
da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala
značajna antička naseobina.
Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj
općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što
dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno
je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga
kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim
prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta
neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima
Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa
divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi
dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim
običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska.
To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastru-
ktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično -
ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se
karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.
|