TELEFONSKI IMENIK :: PROIZVODNJA :: HEVD

 

Adresa: Nezići bb
73240 VIŠEGRAD
Telefon: 058/620-611
Telefax: 058/620-202
Email: hevd@teol.net
   

HE VIŠEGRAD je, kako pokazuje praksa petnaestogodišnjeg uspješnog rada, sve glavne tehničko-tehnološke zadatke predviđene projektnim rješenjima i ošekivanjima ispunila i potvrdila. Ostvaruje se projektovana snaga i proizvodnja električne energije. Raspoloživost postrojenja je na visokom nivou. Gro obaveza definisanih urbanističko-tehničkim uslovima i zahtjevima je ispoštovan, naročito u vodoprivredno-ekološkom smislu i u području razrješenja saobraćajne infrastrukture. Hidroelektrana je u ovom periodu ukupnom svojom aktivnošću davala i daje stanovit doprinos sveukupnom privrednom i društvenom razvoju ovog kraja i Republike Srpske.

Građevinski objekti
Koncentracija pada postignuta je betonskom gravitacionom branom sa evakuacionim dijelom u desnom dijelu korita i mašinskom zgradom inkorporiranom u tijelo brane bliže lijevom dijelu korita. Brana se sastoji od 13 betonskih blokova koji su nakon završetka monolitizovani injektiranjem.

Uz desnu obalu su 4 a uz lijevu 2 gravitaciona bloka; u blokovima 5 i 6 smještena su četiri dubinska ispusta, u blokovima 7 i 8 dva površinska preliva, a u blokovima 9, 10 i 11 smještene su 3 turbine. U nizvodnom dijelu bučnica dubinskih ispusta, površinskih preliva i odvodna vada, razdvojeni su razdjelnim zidovima, preko kojih je most sa kranskom stazom i nišama za nizvodne zatvarače. Tečenje u nizvodnom dijelu regulisano je desnim i lijevim obalnim zidom. Brana je fundirana na krečnjacima i dolomitima, a u cilju smanjenja procjedivanja vode iz akumulacije projektovana je troreda injekciona zavjesa dubine 50-130 m, koja je izvedena iz injekcione galerije u brani i injekcionih štolni u bokovima dužine 200 m u desnom i 55 m u lijevom. Nizvodno od injekcione zavjese projektovana je i drenažna zavjesa.

RIJEKA DRINA nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive kod Šćepan Polja, teče u pravcu jug-sjever, te kao najveća pritoka rijeke Save pripada crnomorskom slivu. Studije o korišćenju rijeke Drine u energetskom i vodoprivrednom smislu rađene su praktično u kontinuitetu kroz cijeli dvadeseti vijek. S obzirom da su proticaji rijekom Drinom vezani za padavine kišno-snježnog tipa, sa dvije sezone malih i dvije velikih proticaja, svaka koncepcija korišćenja, logično, je podrazumijevala izravnanje protoka, preko formiranja maksimalno mogućih akumulacija, Što se svakako kosilo sa uticajima na životnu sredinu i postojeću infrastrukturu. Problem je usložnjavala i činjenica da je Drina granična rijeka. Zbog svega ovoga konačna vodoprivredna osnova nikad nije usvojena.
Sve ovo imalo je za posljedicu znatnu devalvaciju tehničkog hidropotencijala, posebno uzrokovanu urbanizacijom, tako da je u sadašnjem stanju, realno koncepcijsko rješenje korišćenja preostalog energetskog potencijala na osnovnom vodotoku:

  • u gornjem toku od izvorišta do Višegrada:
    potez uzvodno od Foče: HE Buk Bijela sa padom od 96 m
    i HE Foča sa padom od 17,5 m
    potez Foča-Goražde 3 stepenice, sa padom po 11 m
  • u srednjem toku od Višegrada do Zvornika 3 stepenice
    (Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica)
  • u donjem toku od Zvornika do ušća 4 stepenice, sa padom po 14 m.

Pri koncipiranju ovog rješenja vodilo se računa o uklapanju budućih hidrotehničkih objekata u okruženje, tako da su buduće akumulacije, osim HE Buk Bijela, planirane uglavnom u koritu rijeke, a relativno male stepenice omogućile bi longitudinalnu prohodnost za ribe ribljim stazama, jer će sasvim sigurno, u budućnosti realizacija bilo kog hidroenergetskog objekta prvenstveno zavisiti od valjanog uklapanja u ekološko i socijalno okruženje, bez obzira na sve pozitivne energetsko-ekonomske i privredne efekte.

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com