|
|
HE VIŠEGRAD je, kako pokazuje praksa
petnaestogodišnjeg uspješnog rada, sve glavne tehničko-tehnološke
zadatke predviđene projektnim rješenjima i ošekivanjima ispunila
i potvrdila. Ostvaruje se projektovana snaga i proizvodnja električne
energije. Raspoloživost postrojenja je na visokom nivou. Gro obaveza
definisanih urbanističko-tehničkim uslovima i zahtjevima je ispoštovan,
naročito u vodoprivredno-ekološkom smislu i u području razrješenja
saobraćajne infrastrukture. Hidroelektrana je u ovom periodu ukupnom
svojom aktivnošću davala i daje stanovit doprinos sveukupnom privrednom
i društvenom razvoju ovog kraja i Republike Srpske.
RIJEKA
DRINA nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive kod Šćepan Polja,
teče u pravcu jug-sjever, te kao najveća pritoka rijeke Save pripada
crnomorskom slivu. Studije o korišćenju rijeke Drine u energetskom
i vodoprivrednom smislu rađene su praktično u kontinuitetu kroz cijeli
dvadeseti vijek. S obzirom da su proticaji rijekom Drinom vezani
za padavine kišno-snježnog tipa, sa dvije sezone malih i dvije velikih
proticaja, svaka koncepcija korišćenja, logično, je podrazumijevala
izravnanje protoka, preko formiranja maksimalno mogućih akumulacija,
Što se svakako kosilo sa uticajima na životnu sredinu i postojeću
infrastrukturu. Problem je usložnjavala i činjenica da je Drina granična
rijeka. Zbog svega ovoga konačna vodoprivredna osnova nikad nije
usvojena.
Sve ovo imalo je za posljedicu znatnu devalvaciju tehničkog hidropotencijala,
posebno uzrokovanu urbanizacijom, tako da je u sadašnjem stanju,
realno koncepcijsko rješenje korišćenja preostalog energetskog potencijala
na osnovnom vodotoku:
- u gornjem toku od izvorišta do Višegrada:
potez uzvodno od Foče: HE Buk Bijela sa padom od 96 m
i HE Foča sa padom od 17,5 m
potez Foča-Goražde 3 stepenice, sa padom po 11 m
- u srednjem toku od Višegrada do Zvornika 3 stepenice
(Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica)
- u donjem toku od Zvornika do ušća 4 stepenice, sa
padom po 14 m.
Pri koncipiranju ovog rješenja vodilo se računa o
uklapanju budućih hidrotehničkih objekata u okruženje, tako da su
buduće akumulacije, osim HE Buk Bijela, planirane uglavnom u koritu
rijeke, a relativno male stepenice omogućile bi longitudinalnu prohodnost
za ribe ribljim stazama, jer će sasvim sigurno, u budućnosti realizacija
bilo kog hidroenergetskog objekta prvenstveno zavisiti od valjanog
uklapanja u ekološko i socijalno okruženje, bez obzira na sve pozitivne
energetsko-ekonomske i privredne efekte. |
|