Historijat i Položaj

Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolita, što svjedoče tragovi otkriveni na Plandištu pri ušću Zgošće u Bosnu i u Obrima u donjem toku Trstionice.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području.
To su prije svega nekropole stećaka na oko dvadesetak lokaliteta od kojih je najpoznatije Crkvine. Sa tog lokaliteta je i čuveni stećak nad stećcima koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Područje današnje općine Kakanj je poznato u historiji kao centar srednjovijekovne države i sjedište bosanskih banova i kraljeva, a sa Bobovcem predstavlja najznačajniji spomenik srednjovijekovne bosanske države i njene samostalnosti, sa nizom arheoloških, arhitektonskih, pisanih i drugih tragova naše prošlosti, naročito iz 14 i 15 vijeka.
Ovo područje je bilo značajan saobraćajni i trgovinski centar za vrijeme turske i austro - ugarske vlasti. Zalihe kvalitetnog uglja i izgradnja željezničke pruge Brod - Sarajevo, omogućili su otvaranje Rudnika 1900 godine što je označilo početak industrijskog razvoja ovog područja.
Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko - Zeničkoj kotlini, privredno najznačajnijem i najgušće naseljenom regionu Bosne i Hercegovine, sa površinom od 471 km² i 55.857 stanovnika prema popisu iz 1991 godine.
Željezničkom prugom Ploče - Sarajevo - Doboj i magistralnim putem Sarajevo - Zenica - Doboj, Kakanj je povezan sa svim krajevima zemlje.

Kultura

Kakanj je 1967. godine dobio Dom kulture, izuzetno lijepu moderno dizajniranu zgradu. Lociran na Plandištu pored tri kuće Zudera trebalo je opravda naziv svoga imena. U sklopu doma kulture djeluje biblioteka i čitaonica, kino sa velikom pozornicom, Kulturno – umjetničko društvo «Dikan» i radnički univerzitet.
Dom kulture je postao domaćin mnogim velikim ansamblima drame, opere i pozorišta kao i muzičkih zvijezda. Tu su se održavale najveće proslave i obilježavanja najznačajnijih godišnjica iz prošlosti našeg mjesta. Tu se održavao i festival «Mladi pjevaju proljeću» kao i Festivali osnovnih škola. U sklopu Doma kulture djelovalo je i istureno odjeljenje osnovne muzičke škole iz Vogošće gdje mnogi stiču prva teorijska i praktična znanja u muzici.
Dvije institucije u okviru rudnika djeluju neprekidno od njegovog začetka, a to su FK «Rudar» i Rudarska glazba. Glazba je uspjela da se održi prolazeći kroz svoje zlatne trenutke pa do kriza. Osnovana 1952 od strane zaljubljenika u glazbu krenula je u život sa svojim prvim učiteljem i dirigentom Ivicom Grgićem...

Sport

Fudbalski klub Rudar
Kao što je ugalj bio i ostao prva i najstarija osnova na kojoj su nicale, razvijale se i postale poznate mnoge kakanjske vrijednosti, FK «RUDAR» je u sportskom životu grada bio prvi i svo vrijeme ostao sinonim grada Kaknja. FK «Rudar» su 1928. godine osnovali rudari.
Kuglaški klub "Rudar" Kakanj
Postoji i radi od 1948. godine. RMU Kakanj je te godine svojim sredstvima, pored dobrovoljnog rada kuglaških entuzijasta, napravio i finansirao dvostaznu kuglanu na ručno postavljanje čunjeva u sklopu kompleksa gradskog fudbalskog terena.
Odbojkaški kub "Kakanj"
Tvornica cementa "Kakanj" je sponzor Odbojkaškog kluba "Kakanj". Pod njenim pokroviteljstvom ovaj klub je postigao vrhunske rezultate u najmasovnijim takmičenjima i najelitnijim državnim takmičenjima, predstavljajući BiH u zvaničnim evropskim kupovima.

Turizam

Planinarsko izletište Bočica
Planinarski dom Bočica se nalazi na 920 m nadmorske visine a udaljen je od Kaknja deset kilometara. Dnevni boravak i trpezarija sa kuhinjom raspolažu sa 60 mjesta i potrebnim kuhinjskim inventarom za vlastitu pripremu hrane. Planinski dom na Bočici je okružen crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, a okolina doma je idealna za planinarske višednevne boravke, lovačko druženje, izviđačko logorovanje, lagane šetnje, pripreme sportskih ekipa u ljetnom i zimskom periodu...
Planinarsko društvo Bobovac u kuhinji priprema za sve posjetioce u kuhinji doma različite vrste hladnih i toplih napitaka. U dvokrevetnim, četverokrevetnim i višekrevetnim sobama smješteno je ukupno 46 ležaja.
Za sve posjetioce i ljubitelje prirode Dom na Bočici je otvoren tokom cijele godine, a za veće grupe potrebna je najava rezervacije tri do četiri dana uoči korištenja prostora i usluga u Domu.
Kraljeva Sutjeska
Prema sjeveroistoku udaljena je od Kaknja 12 km. Centar i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska. Bosna je u 14 i 15 stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz 14 vijeka saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa (oppidum) i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca.
Prije nego li je austrougarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima , počev od 14 stoljeća susreće se naziv «Curia bani». Što prevedeno znači Banski dvor. Naime prije krunisanja kralja Tvrtka (1377), u Milama, bosanskom su državom vladali banovi, kao npr, Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanjić i dr. Naselje Sutjeska se paralelno razvijalo sa dvorom čija je izgradnja privlačila mnogo ljudi.
Ostaci kraljevskog dvora
U neposrednoj blizini današnjeg Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci nalaze se ostaci banskih i kraljevskih dvora srednjovijekovne Bosne. U tim dvorima zajedno sa onima na Bobovcu stolovali su bosanski banovi i kraljevi od 1353 do 1461 godine.
Tako je više od jednog stoljeća Kakanj sa svojom okolinom bio sjedište iz kojeg se upravljalo i vladalo Bosanskim kraljevstvom koje je najveće i najpriznatije u međunarodnim odnosima toga doba bilo u vrijeme Tvrtka I Kotromanjića.
Kraljevski grad Bobovac
Smješten na kosi koja se od Dragovićevog brda (k.1398) odvaja u pravcu juga i opkoljen sa svih strana šumovitim brdima, stari grad Bobovac u svom izrazito planinskom ambijentu predstavlja jedinstvenu prirodnu kulturno–historijsku cijelinu, koja spada među najznamenitije spomenike srednjovjekovne Bosne.
Gradu se najlakše prilazi od Kraljeve Sutjeske ili kolima preko Vareša.
Bobovac se prvi puta spominje 1350. g. u vrijeme ratnog pohoda cara Dušana na Bosnu, ali je on daleko stariji. Grad najveći procvat doživljava u vrijeme kraljeva Tvrtka II (1421- 1443) i Stijepana Tomaša (1443 – 1461) koji su i dalje rado boravili u stonom mjestu Bobovcu.

Planinsko izletište Ponijeri
Ponijeri su vikend naselje a i izletište za mnoge Kakanjce kako u zimskom tako i u ljetnom periodu. Ponijeri po svojoj ljepoti zaslužuju pažnju šireg prostora. Naziv Ponijeri potječe od riječi «ponori» ili «poniranje». I zaista u Ponijerima se na nekoliko mjesta mogu susresti ponori.
U Ponijerima su vršena ispitivanja negdje iza drugog svijetskog rata bojenjem vode tamošnjih potoka. Voda koja ponire u središtu Ponijera, dokazano je, da se ta voda pojavljuje negdje na dnu Ponijera u obliku vrela. Boriva riječica pritoka Trstionice je u stvari jedan krak te vode koja dotiče sa Ponijera.
Četiri su puta od Kaknja kojima možemo doći na Ponijere. Jedan je preko Kraljeve Sutjeske, drugi preko kotline rijeke Ribnice, treći uz Malu rijeku preko Jehica a četvrti najkraći negdje oko 20 km od Kaknja uz rijeku Zgošću preko Tršća i Paočina.
Nadmorska visina Ponijera je negdje oko 1000 m a kote okolo Ponijera su preko 1000 m. A to je naidealnije područje i visina za odmor i rekreaciju. Zrak je neobično čist i bogat kisikom. Značajno su udaljeni od zagađivača okoline.
Područje je idealno za lov srneće divljači a taj dio lovišta je ocijenjen sa «vrlo dobrom ocijenom» ili drugi bonitetni razred (od pet postojećih). U riječicama ima dosta pastrmke, a na proplancima gljiva i šumskog voća. Svim ovim sadržajima Ponijeri za Kakanj i Visoko pa i širu regiju predstavljaju ono što je Vlašić za Zenicu ili Travnik.
Džamija u Kraljevoj Sutjesci
Džamija je sagrađena 1461 godine, poslije pada srednjovjekovne bosanske prijestonice Bobovca. O tome legenda kaže:
Trećeg dana nakon opsade Bobovca, stigla je vijest da je Mahmud paša zauzeo grad. Sultan je pred svojim čadorom završavajući namaz pogledao u pobodeni štap uz koji se ka vrhu spiralnom putanjom penjao mrav, što ga je asociralo na putanju minaretskim merdevinama, te je oduševljen viješću i neobičnom putanjom mrava, naredio da se na tom mjestu sagradi džamija.