Historija Ključa

Stari grad Ključ je biser naše srednjovjekovne baštine i arhitekture te predstavlja neprocjenjivo kulturno bogatstvo velike historijske vrijednosti. Igrao je značajnu ulogu u historiji i politici srednjovjekovne bosanske države, a njegovi gospodari bili su moćno plemstvo iz doline rijeke Sane Stjepanići ( Hrvatinići ) koji su pripadali crkvi bosanskoj ( bogumilima ). Hrvatinići su držali Ključ sa župom Banjicom kao svoj domicil, ali su u isto vrijeme svoju vlast širili na susjedne župe Sanu, Zemljanik, Plivu, Vrbašku, Lašvansku, Završje i Uskoplje. Vladali su širom oblasti Donjih krajeva. Ključ je posljednja prijestolnica bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koji se pred Osmanlijama povlači iz Jajca u Ključ, pa grad sa pravom dobija epitet Kraljevskog grada. Pod drevnim gradom Ključem odigrala se posljednja epizoda između bosanske i osmanlijske vojske kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.

U Ključu su predajom posljednjeg bosankog kralja Stjepana Tomaševića pale Bosna i njena državotvornost te tako završava epoha samostalnosti bosanske države. Bosna se uklapa u veliko osmansko carstvo kao Bosanaki sandžak, a poslije kao Bosanski pašaluk. Ključ je u prvim godinama zborište turske vojske za dalja osvajanja prema Bihaću i hrvatsko-austrougarskim teritorijama. U vrijeme osmanske vladavine Ključ je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Slična priča se ponavlja 1878. godine u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine kada su Bošnjaci pružili snažan otpor na Starom gradu austrougarskoj vojsci. Drevni grad je simbol prepoznatljivosti po historijskim događajima koji su se odvijali pod njegovim bedemima, a upravo među tim bedemima počinje povijest i rađa se sadašnjica našeg grada. Stari grad je udario pečat koji će kasnije izaći iz okvira bedema, nastao na okolnim brdima i padinama i najzad u ključkoj kotlini gdje se i danas nalazi.

Grad je dobio ime po geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom. Drevni grad Ključ leži na jugoistočnim padinama planine Breščice i stjenovitog stjenaka Lubice, visoko iznad rijeke Sane. Pruža se od najistaknutije branič kule Lubice preko Tabora sa podgrađem 300 metara i u dužinu 100 metara. Donji dio grada završava se nad provalijom kanjona rijeke Sane koja se na tom mjestu probija kroz stjenovitu zavjesu Lubice i Želina i čini kraći kanjon. Na istočnoj strani ispod grada nalazi se pećina u podnožju stjena kao tajni prolaz ka rijeci Sani kako bi se grad u vrijeme duže opsade mogao snabdijevati vodom. Sa južne strane stijene se okomito obrušavaju prema ključkoj dolini. Ispod srednjovjekovnog grada na sjevernoj strani na stepenasto spuštanoj terasi nalazi se ključko podgrađe trgovačko-zanatsko, kulturno i vjersko sjedište grada. Prema načinu smještaja grad je podignut na vrletnoj strmoj uzvišici stjenaka Lubice kao odbrambeni centar svoje okoline. Prilaz gradu je sa sjeverozapadne strane od naselja Šehići preko Hajribašte i sa sjeverne strane koji je dobro branjen sa branič tvrđave Lubice, donžona, kapi kule, topovskog gnijezda i visokih bedema.

Stari grad Ključ

Stari grad Ključ se nalazi unutar borove šume koja se čuva kao prirodna i zdrava okolina, sa posebnim naglaskom na čuvanje okoliša Starog grada. Danas na području ovog drevnog grada građani Ključa i turisti pronalaze čistu, lijepu i zdravu prirodnu sredinu te potpuni mir za odmor i rekreaciju. Zbog historijskog i kulturnog značaja Starog grada općina Ključ je poduzela niz aktivnosti s ciljem njegovog očuvanja i zaštite. Restaurirana i obnovljena je Tabor kula i druga, mala kula u skladu sa njenim izgledom u 15 vijeku, a asfaltiran je i prilazni put gradu. Urađene su pješačke staze kojima je omogućeno bezbjedno i nesmetano kretanje po kompleksu Starog grada. Pored toga, urađene su i terase na platou grada gdje su postavljene klupe i stolovi za odmaranje posjetilaca tokom obilaska Starog grada. Već u ovoj godini započinju radovi na uređenju platoa ispred Tabora Starog grada. Planovi za naredni period obuhvataju osvjetljenje platoa i zidina Starog grada te njihovo stavljanje u ugostiteljske i turističke svrhe. Sa svojim kulama na vrhu visokih golih stijena Stari grad Ključ neodoljivo podsjeća na zamkove iz bajki, što on i jeste, vječita bajka i misterija za sve njegove posjetitelje.

Geografski položaj

Općina Ključ je smještena u sjeverozapadnom dijelu BiH, na samom jugo-istoku Unsko-sanskog kantona (geografske kordinate 44° 30’ – 44° 40’ SGS i 16° 30’-16°50’ IGD).

Površina općine Ključ iznosi 358 km2. Naselje Ključ je smješteno u kotlini na nadmorskoj visini 255 m na mjestu gdje rijeka Sana skreće prema sjeveru. Na zavoju rijeke je klisura koja se nalazi između Ljubinskih planina, visokih 656 m i Breščice 582 m, na samom uzvišenju Sklopa. Formiranje reljefa teritorije na kojoj se nalazi općina Ključ počinje od paleozoika, a završava se u kvadrantu u vrijeme nabiranja lanca Dinarskih planina. Reljef je veoma raznolik i sastoji se iz niza brda i brežuljaka, planinskih padina, koje se blago spuštaju i čine velike kotline koje su ispresijecane riječnim tokovima Sane, Sanice i drugih manjih rječica.

Sport

Sport se u svijetu i kod nas tretira kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. Osnovni cilj sporta je postići što veću uključenost građana u sportske aktivnosti. Međutim, to ne znači kroz organizovanost takmičenja da streme ka vrhunskim ostvarenjima, jer i rekreacija i školski sport imaju veoma važnu ulogu.

Obrazovanje

Na području općine Ključ djeluje 5 obrazovnih ustanova i to jedna u oblasti predškolskog obrazovanja ( JU Dječiji vrtić “Ljiljan” Ključ) , 3 osnovne škole ( OŠ ”Ključ”, OŠ ”Velagići” i OŠ ”Sanica”) i 1 srednja škola (Mješovita srednja škola Ključ).

Kultura

JU „Centar za kulturu i obrazovanje“ Ključ organizovana je kao samostalna, kulturno-obrazovna ustanova na nivou općine.

Jačanje uloge JU i uključivanje kulturnog stvaralaštva (film, pozorište, muzički koncerti, muzičko obrazovanje, bibliotečka djelatnost, muzejska djelatnost, zaštita kulturnog naslijeđa, kulturno-umjetnički amaterizam, arhivska djelatnost) u razvojne planove općine Ključ, zasnovanih na njihovoj posebnosti te afirmaciji vrijednosti koje iz njih proizilaze kao faktora održivog društvenog i ekonomskog razvoja uz osiguranje i poštovanje identiteta naroda BiH predstavljaju osnov poslovne politike ove ustanove.

Istovremeno je obaveza ustanove i praćenje propisa o uključivanju svih gore pobrojanih djelatnosti u razvojne planove općine, a u prvom redu očuvanje tradicije i kulture naroda BiH i ovog područja.

Zdravstvo

Zdravstvena ustanova „Dom zdravlja“ Ključ je organizovana na način i pod uslovima propisanim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o ustanovama i pruža zdravstvenu zaštitu na području općine Ključ.

Stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prava i obaveze osnivača i organizaciju zdravstvene ustanove Dom zdravlja Ključ preuzima Skupština Unsko-sanskog kantona svojom Odlukom broj: 01-1-106/98 od 08.09.1998. godine.

Ova ustanova organizuje i provodi primarnu zdravstvenu zaštitu stanovništva na području općine Ključ kao svoju trajnu djelatnost i provodi određeni nivo sekundarne zdravstvene zaštite kroz organizovanu internističku konsultativno-specijalističku djelatnost sa UV-dijagnostikom.