TELEFONSKI IMENIK :: INSTITUCIJE :: KUPRES

 

Adresa: Vukovarska 2
80320 KUPRES
Telefon: 034/274-095, 274-084 (centrala)
034/274-123 (načelnik)
Fax: 034/274-046
Web: www.hbzup.com
   

Povijest

Prethistorijsko doba

Prvi tragovi ljudskog života u kupreškom kraju potiču iz novijeg kamenog doba. Nije poznato kojem su narodu pripadali ti starosjedioci iz davne prošlosti, od tri tisuće godina prije naše ere. Sigurni znaci njihova postojanja su ostaci više starih gradina. Kupreški Poganac i Grad iznad Ravnog tipični su primjeri ovih gradina. Uz gradine, do naših dana je očuvano svega nešto kamenog oruđa smještenog sada u sarajevskom muzeju.

Ilirsko doba

U razdoblju iza neolita, kad s ljudi počeli iskorištavati kovine, pa do rimske prevlasti ovaj kraj nastanjivali su pripadnici ilirskog plemena Delmati, i Kelti, koji provališe u ove krajeve početkom IV. st. pr. Kr. Kelti su bili puno napredniji i vještiji metalurzi, posebno u bronci i u željezu.

Stećci u Ravnom

Dotada Iliri nisu poznavali ni pisma, ni novaca, ni privatnoga vlasništva tla, a žene su im obrađivale zemlju. Potiskivani od Grka, Kelta i konačno Rimljana, rasplinuli su se po drugim narodima, ostavivši kao spomen na se neke tragove u nomenklaturama i malim ostacima jezika, sačuvanoga u jeziku jednoga albanskog plemena.

Rimsko doba

Istom je Oktavijan (kao car. August) provalivši sa sjevera u unutrašnjost Ilirije, pokorio i preostala ilirska plemena, među kojima i na kraju i same Delmate (28. pr. Kr.). Potom, nakon gušenja velikog Batonovog ustanka (9. pr.Kr.) rimska vlast se konačno učvrstila. Dugotrajno vladanje Rimljana (sve do godine 476.) tada najkulturnijeg naroda na svijetu, nije moglo ni na Kupresu ostati bez vidnih tragova. Oni su prvi koji su u znatnijoj mjeri znali iskorištavati prirodno blago zemlje, posebno rude. Kako toga na Kupresu nije bilo, iskorištavali su obilje drveta i stoke, koja je tom ratobornom narodu bila od prijeke potrebe za opskrbu mnogobrojne vojske mesom, mliječnim proizvodima i vunom. Rimljani grade i prve prometnice koje su kupreški kraj presijecale u četiri pravca. Iza propasti Zapadnorimskog carstva (476.) kratko je vrijeme Bosna potpala pod Bizant, a pod konac V. st. pod istočnogotskog kralja Teodorika, koji je njom upravljao svega 40 godina. Kad je planuo dvadesetgodišnji rat između Gota i Bizanta (535-555), bizantski car Justinijan godine 537. protjera Gote iz naših krajeva. Za toga rata pojavljuje se nov osvajački element, Slaveni, koji doskora zahvatiše velik dio sjeverozapada Balkanskog poluotoka, posebno pokrajine Panoniju i Dalmaciju.

Dolazak Hrvata

Stara postojbina Hrvata, Bijela Hrvatska, ležala je sjeverno od gorja Karpata, oko gornje Visle. Nakon seoba u VI. i VII. st. jezgro i kolijevka hrvatske države na obalama Jadranskog mora zvala se opet, kao i nekada na sjeveru, Bijelom Hrvatskom. Ta se prostirala od Cetine do Zrmanje, a dalje u unutrašnjost išla je preko Livna i Duvna do razvodnog gorja između gornjeg Vrbasa i Bosne obuhvaćajući stare župe Hlivno, Plivu, Uskoplje i Pset. Hrvatskom vladaju najprije knezovi, a kasnije, od Tomislava (925. godine) kraljevi.

Ostaci triju crkava u Otinovcima

Kupreški kraj spadao je starohrvatskoj župi Hlivno. Cijela njegova visoravan zvala se Vrhovine i dijelila se na Hlivanjske Vrhovine, koje su zahvatale Donji i Gornji Kupres; Vukovsko je s Ravnim sačinjavalo Duvanjske Vrhovine, a Hrbljine i predjeli oko Vitoroga zvali su se Glamočke Vrhovine...

nastavak povijesti možete pogledati na sajtu: www.hbzup.com

 

Panorama kupreške visoravni

Položaj

Područje općine Kupres predstavlja atraktivnu turističku destinaciju tijekom cijele godine. Na samo 120 km od Splita, 120 km od Mostara je Kupres idealno mjesto za odmor u naručju prirode kako tijekom sezone skijanja (studeni-travanj) tako i tijekom cijele godine. I u ljetnim mjesecima ništa manje atraktivno područje Kupresa pruža obilje mogućnosti tzv. ativnog odmora. Kupreška visoravan sa svih strana okružena visokim planinama idealna za ljubitelje avanturizma koji će zadovoljstvo pronaći u zmajarenju ili paraglajdingu, planinarenju, lovu ili relaksirajućim izletima u prirodu.
U sezoni skijanja, koja ovdje, uz Božju pomoć, traje od druge polovice studenog pa sve do kraja ožujka obnovljeni i suvremeno opremljeni športsko-rekreacijski centar «Čajuša» na Kupresu, smješten u čarobnom ambijentu guste borove šume prošarane planinskim proplancima, pruža vam mogućnost da doživite jedinstvenu zimsku bajku.

 

 

Polja

Kupreški kraj obuhvaća osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresijecana s više gorskih lanaca.
Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.

Planine

Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistoče planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.

Vodotoci

Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića- Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.

Jezera

Najveće jezero u Kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 četvornih metara, bogato je pastravom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Klima

Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan sa oborinama, od toga 55 sa snjegovima. Zbog snažnih planinskih vjetrova studen je velika i česte su snježne vijavice.

 

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com