U dolini srednjeg toka Spreče, na padinama okolnih planina: Majevice, Ozrena i Konjuha prostire se općina Lukavac, jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti BiH.
Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km2, između teritorija općina: Tuzla, Živinice, Banovići, Zavidovići, Maglaj, Petrovo, Gračanica i Srebrenik.
Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geograf. širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom.

Po popisu stanovništva 1991. godine u Lukavcu je živjelo 56.830 stanovnika od kojih su 66,7% bili Bošnjaci, 21,6% Srbi, 3,8% Hrvati i 6% ostali. Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku u poslijeratnim godinama u Lukavcu, pored oko 46.000 domicilnih stanovnika, živi i 8000 lica prognanih iz drugih općina.

Industrijski razvoj lukavačke općine počinje 1886. godine izgradnjom prve parne pilane. 1893. godine počela je izgradnja ''Prve bosanske tvornice amonijačke sode'' pored koje će se formirati gradsko središte općine.
Kada je 13. novembra 1952. godine počela sa radom lukavačka koksara, koja je bila osnov za razvoj kasnijeg giganta hemijske industrije, Lukavac je postao jedan od najznačajnijih industrijskih centara u B i H. Pored rudnika uglja, krečnjaka i velikih kapaciteta hemijske industrije, "nikle" su fabrike cementa i fabrike čeličnih konstrukcija. Industrijski razvoj pratio je razvoj preduzeća iz oblasti građevinarstva, transporta, trgovine, ugostiteljstva, obućarske industrije i komunalnih usluga. Raspad bivše Jugoslavije ostavili su veoma teške posljedice na lukavačku privredu, pa se čine napori da se privredna slika popravi razvojem malih i srednjih preduzeća kao i razvojem turizma, što za Lukavac, sa svojim jezerom koje je 1964. godine stvoreno u Sprečkom polju izgradnjom brane u Modracu, manjim jezerima nastalim površinskom eksploatacijom uglja, rijekama Sprečom i Turijom kao i drugim turističkim potencijalima (ugostiteljski, historijski, vjerski i dr. objekti) može biti poželjan ali i ostvariv pravac razvoja.

Pored turizma koji je dobio zamah uređenjem obale Modračkog jezera u Prokosovićima u poslijeratnom periodu svoj procvat doživjela je stanogradnja a Lukavac je uz ranije izgrađenje, ali još dugo funkcionalne objekte Doma zdravlja, Doma kulture, fudbalskog stadiona, plivačkog bazena, školskih i drugih objekata, dobio moderan teniski centar (zatvoreni i otvoreni tereni), infrastrukturno uređen prostor slobodne carinske zone, tvornica latofleks ležaja i niz drugih objekata različite namjene.
Općinske vlasti Lukavca su definirale olakšice koje su spremne ponuditi investitorima za svako novostvoreno radno mjesto. Za očekivati je da će sređivanje prilika u Bosni i Hercegovini Lukavac iskoristiti infrastrukturne prednosti, geografski položaj, industrijsku tradiciju da privuče strani i domaći kapital i vrati se na vrh ljestvice privredno razvijenih općina.