TELEFONSKI IMENIK :: INSTITUCIJE :: NOVI GRAD

 

Adresa: Petra Kočića 2
NOVI GRAD
Telefon: 052/751-444 - centrala
Fax: 052/751-555
Email: nacelnik@opstina-novigrad.com
Web: www.opstina-novigrad.com
   

 

ISTORIJA

Novi Grad je bio najveća raskrsnica drumskog i željezničkog saobraćaja u Pounju i u Bivšoj Jugoslaviji, koji je svoj čvorišni značaj zadržao i do danas kada predstvalja najveću raskrsnicu između Republike Srpske, Republike Hrvatske i Federacje BiH. Ovdje su se stalno ukrštali i ukrštaju se interesi velikih sila, pa je grad bio uvijek u graničnom prostoru, od nastanka 1280. godine do danas. Prvo je bio na granici srednjovjekovne Bosne i Ugarske, kasnije turskog i austrougarskog carstva, do današnjih granica poslije cijepanja druge Jugoslavije.

Površina urbanog područja grada iznosi 26,5 km, a ukupna površina katastarske opštine 469,4 km. Na sjeverozapadu graniči tokom rijeke Une sa Republikom Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare i Blagaj, Japra i Blagaj Rijeka, a sa sjevera sa selima Poljavnice i Mazić.

Novi Grad je samo po imenu novo naselje, jer se u sačuvanim i proučenim dokumentima spominje prvi put 1217. godine, mada se istoričati više slažu u mišljenju da je grad osnovan 1280. godine. Šire područje grada bilo je naseljeno još u antičko doba o čemu svjedoče arheološka nalazišta u selu Donji Rakani i u dolini rječice Japre. Prvo naselje nije moglo nastati na današnjem gradskom području jer je bilo izloženo plavljenju rijeka Une i Sane.

Grad je najprije nastao iz dva podgrada /suburbija/ - Podnovi i Ustisana, pod Kulinskim brdom na kojem je stajao tvrdi kaštel akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja dolinama Une i Sane koje se upravo sastaju ispod Kulinskog brda, gdje su prvi začeci Novog Grada.

Srednjovjekovne geografske mape i stari dokumenti vrlo često spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao Novi Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum, Ujvar itd..

Godine 1878. po odluci Berlinskog kongresa Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegoinu i tako zauzela, bez otpora, Novi Grad. Okupacione vlasti su 1894. godine do temelja porušile impozantnu novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte. Slijedeće godine, iz političkih razloga, administrativno mu je promjenjeno ime u Bosanski Novi, koje je nosio sve do 1992. godine kada je odlukom Skupštine opštine dobio svoje pravo ime Novi Grad."

Istorijska građevina - Vjećnica u Novom Gradu

Stara zgrada Vijećnice nalazi se na desnoj obali rijeke Une, u blizini unskog mosta, koji predstavlja granicu između Republike Hrvatske i BiH. Sagrađen je 1888. godine kao zgrada opštinske Vijećnice. Nakon Drugog svjetskog rata objektu je promjenjena namjena u Zavičajni muzej.

Objekat je građen u pseudomavarskom stilu koji je specifičan vid eklektičkog metoda, a javlja se nekoliko godina po austrijskoj okupaciji. Zgrada je karakterističan primjerak svoje epohe - odnosno perioda austro-ugarske okupacije ovog područja. Ovaj objekat predstavlja malo-remek djelo u pogledu dispozicije, sklada poporcija i dobro pronađene mjere arhitektonskog ukrasa.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Novogradska opština u Republici Srpskoj ima 48 naselja od kojih je jedno naselje gradsko (Novi Grad), četiri naselja su mejšovitog tipa, a ostalo su seoska naselja.Novi Grad je smješten na ušću rijeke Sane u Unu, na važnoj raskrsnici puteva iz panonske nizije prema planinsko - kotlinskoj oblasti Dinarskog planinskog sistema. Leži na samom 45° severne geografske širine, na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smešten na desnoj obali Une i na obe strane rijeke Sane, bolje rečeno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama Grmeča i Kozare.

KULTURA

Kulturno umjetničko Društvo "UNA" Novi Grad osnovano je kpajem 2007.god. Nastalo je iz "folklorne sekcije" Javne ustanove Kulturno-obrazovni centar Novi Grad, koja je radila od 2003.god. Društvo danas broji oko 120 članova, raspoređenih u više sekcija: folklorna, muzička-ansambl, izvorna muška pjevačka grupa, ženska vokalna, te odnedavno i hor. Nastupali su na više festivala a ističemo: Beograd, Gružu, Kikindu (Banatsko Veliko Selo), Sloveniju (Hrastnik), Mrkonjić Grad, Čelinac, Ribnik, Zalužane, Dvor na Uni, Kostajnicu.

SPORT

ŽKK „Sloboda“ Novi Grad osnovan je 1980.godine.Od 1995.godine pa sve do danas klub je okupljao veliki broj djevojčica i omladinki i takmičio se sa uspjehom u svim kategorijama (pionirke, kadetkinje, juniorke i seniorke), na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kroz takmičenje mlađih kategorija,klub je osvojio na desetine medalja i naslova, pa tako spada među najuspješnije kolektive u RS i BiH koji puno pažnje poklanjaju radu sa najmlađima u svojim redovima...

Karate klub "Rajko Crnobrnja – Gligo" Novi Grad, pod imenom "Krajišnik", osnovan je daleke 1975. godine.

Od tada da danas u Klubu je vježbao ogroman broj sportista i ostvareni su značajni rezultati, kako na takmičenjima u zemlji tako i u inostranstvu. Od 1995. godine, Klub nosi ime "Rajko Crnobrnja – Gligo" u spomen na, u ratu, tragično stradalog trenera. Klub, u proteklih nekoliko godina,postiže sjajne rezultate i jedan je od najsupješnijih u Republici Srpskoj, kad su mlađe uzrasne kategorije u pitanju.

Fudbalski klub Sloboda iz Novog Grada je jedan od najstarijih klubova na prostorima Balkana. Osnovan je još davne 1910. godine. Svoje utakmice, ovaj klub igra na stadionu Mlakve u Novom Gradu. Od osnivanja Fudbalskog saveza Republike Srpske klub se takmiči u Prvoj ligi Republike Srpske. Za svoju jubilarnu devedesetogodišnjicu klub je uspio da dođe do četvrtog mjesta na tabeli prve fudbalske lige, a stigao je i do finala kupa Republike Srpske.

STANOVNIŠTVO

Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Bosanski Novi je imala 41.665 stanovnika, raspoređenih u 60 naseljenih mesta.

Do Drugog svjetskog rata, na području tadašnjeg kotara Bosanski Novi postojalo je i naselje Dombrava, nastalo kao kolonističko naselje za vrijeme Austro - Ugarske Monarhije. Ovo selo je imalo 80 odsto Poljaka i 20 odsto Ukrajinaca.

Poslije potpisivanja Dejtonskog Sporazuma, prijeratna opština Bosanski Novi u cjelini je ušla u sastav Republike Srpske. Ime grada i opštine promijenjeno je u Novi Grad.

 

 

 


© Copyright 2003. Sva prava zadržana.
TELEKOM - TELEFONSKI IMENIK
Email: tti@telefonski-imenik.com