Jedan od osnovnih privrednih resursa kojima raspolaže općina
Banovići je kvalitetan visokokalorični mrki ugalj - koji je bio i ostao
osnovna pretpostavka privrednog i društvenog razvoja ove općine.
Rudarenje u Banovićima je vezano za davnu 1890. godinu kao i istraživanja I. Grimera u kojima je prikazao ugljonosne naslage u južnom
dijelu centralnog basena.
Detaljnije istraživanje i geološko snimanje ovih naslaga uglja izvršio
je 1921. godine F. Katzer. Na bazi ovih istraživanja 1937. godine
otvorena je jama "Radina", a ubrzo zatim i jama "Omazići" od kada
se praktično počinje računati tradicija rudarenja na području općine
Banovići.
Burniji razvoj Rudnika "Banovići" počinje izgradnjom pruge
Brčko-Banovići 07. 11. 1946. godine koja je inicirala pravu ozbiljniju
proizvodnju, kada se otvaraju i prvi površinski kopovi.
U ovom vremenu se iz sastava Rudnika Kreka izdvajaju pogoni
Živinice, Đurđevik i Banovići od kojih će kasnije nastati novi Rudnik.
U vremenu kada je otvorena pruga Brčko-Banovići Rudnik sa 1800
radnika imao je dnevnu proizvodnju od 1500 tona, sa površinskog
kopa 1000 t i iz jama 500 t.
U 1946. godini otkopano je 107 000 tona uglja.
Proizvodnja uglja se povećavala iz godine u godinu tako da je 1947.
godine otpremljeno 510 000 t, 1948. godine preko 800 000 t, 1949.
godine 850 000 t.
Godine 1950. je proizvodnja uglja premašila cifru od 1 000 000 t.
Nakon ovog perioda aktivirani su kopovi Dolovi i Mušići, te jame
Čubrić, Mušići, Radina i Omazići.
 Godine 1956. na površinske kopove stižu bageri dreglajni i PH kao i
buldozeri, a u jame se uvodi širokočelna metoda otkopavanja uglja
čime je proizvodnja uglja u Rudniku "Tito" u Banovićima prešla
2 000 000 t.
Godine 1969. Rudnici uglja "Tito" Banovići
sa 4200 zaposlenih i Rudnici lignita
"Kreka" u Tuzli sa 8000 radnika
ujedinjuju se u jedno preduzeće pod
nazivom Titovi Rudnici "Kreka- Banovići".
Godine 1999. formira se preduzeće Rudnici
mrkog uglja "Banovići" u Banovićima,
d.o.o. koje i danas djeluje kao samostalno
preduzeće.
Ležište uglja zauzima površinu od cca
7 km2 i predstavljeno je jednim ugljenim
slojem moćnosti od 15 - 30 m sa dubinom
zaljeganja koja se nalazi u granicama
30 - 350 m. |
