Općina Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine, broj:28/59, 19. juna 1959. godine. Danas, Općina Živinice pripada Tuzlanskom kantonu koga čini 13 teritorijalno zaokruženih općinskih cjelina sjeveroistočne Bosne. Statusno uređenje općina uređeno je kantonalnim zakonom o lokalnoj samoupravi od 30.06.1998. godine. Shodno navedenom zakonu regulisan je i ustavni status i ustrojstvo živiničke općine, u kojoj je grad Živinice centar lokalne samouprave i privrednog razvoja općine. Mjesna samouprava je organizovana u 26 mjesnih zajednica od kojih su 4 gradske. Površina općinskog prostora iznosi 291 km2 i zahvata južni dio teritorije TK.

Turistički potencijali i infrastruktura

Na području grada Živinice postoji potencijal za razvoj historijskog, vjerskog, ruralnog, planinskog, rekreativnog i sportskog turizma. Glede smještajnih kapaciteta, na području Živinica se nalazi 40 ležaja u motelskom smještaju. Pored toga, u aprilu 2016. godine u poslovnoj zoni Maline je otvoren hotel sa pet zvjezdica koji raspolaže sa 14 dvokreventnih soba i jednim apartmanom. Ipak, imajući na umu progresivan razvoj avionskog saobraćaja na Međunarodnom aerodromu Tuzla, na području grada postoji potencijal za dodatno proširenje smještajnih kapaciteta ali i unapređenje turističke ponude.

Od kulturno-historijskih znamenitosti, Grad Živinice se ističe velikim brojem stećaka i nekropola (oko 300), koji predstavljaju jednu od najzanimljivijih i najznačajnijih pojava u kulturi i historiji srednjovjekovne Bosne. Posebnu atrakciju predstavlja stećak «Vrpolje» u MZ Đurđevik, koji je ujedno i jedini stećak sa pisanim tekstom. Pored stećaka, na području Živinica se nalazi i najstarija džamija na području Tuzlanskog kantona, Džamija u Džebarima, koja datira iz 16. stoljeća kao i Džebarski muzej koji je izgrađen uz pomoć donacije Vlade Republike Turske. Pored historijskih spomenika, jedna od vrijednih turističkih atrakcija je i Etno avlija Mačkovac koja predstavlja svojevrstan zavičajni muzej i idealno mjesto za odmor u prelijepom, tipično bosanskom ambijentu, sa starim bosanskim kućama koje sadrže više od tri hiljade bakarnih, srebrnih, drvenih i keramičkih rukotvorina, te više od 1.600 starih knjiga i dokumenata.

Kompleks «Rajsko jezero Bašigovci», izvorište Toplice, eko-zona Suška rijeka, planinski dom, mnoštvo uređenih planinskih staza i drugi sadržaji na Dreniku, kao i čitava mreža čistih proplanaka, potočića i rječica predstavljaju istinske turističke potencijale u području brdsko-planinskog i rekreativnog turizma. Pored navedenih, na području grada se nalazi i lovišta različitih vrsta divljači, 10 lovačkih kuća, lovački dom u izgradnji, vlastite fazanerije, prihvatilište za jelene lopatare, koje predstavljaju atraktivne lokacije za ljubitelje lova. Jedan od neiskorištenih turističkih potencijala jeste akumulaciono jezero Modrac, koje je u prošloj deceniji predstavljalo izuzetno posjećenu turističku lokaciju, ali je danas, usljed nedovoljnog finansijskog ulaganja u razvitak istog, zagađeno i neupotrebljivo za turiste.

Turističke destinacije «Rajsko jezero Bašigovci» i «Etno avlija Mačkovac» su već duži niz godina prepoznate kao ugodna mjesta za jednodnevni odmor i rekraciju posjetilaca iz svih dijelova BiH, a među kojima prednjače posjetioci iz općina Tuzlanskog kantona. Mali broj smještajnih turističkougostiteljskih kapaciteta i neizgrađen brend predstavljaju ograničavajuće faktore razvoja turizma na području Živinica. Pored toga, na prostoru garad nije uspostavljena Turistička organizacija/zajednica, niti se aktivno prate indikatori uspješnosti razvoja turističke djelatnosti. Uspostavljanjem Turističke zajednice, grad bi razvio kapacitete u pogledu strateškog planiranja i razvijanja turizma, kao i aktivnog praćenja trenda turističkih posjeta, noćenja i ostvarenih prihoda kroz turističku djelatnost, a na osnovu čega bi bila u mogućnosti dodatnog unapređenja turističke ponude.